Okrugli sto „Izazovi pandemije COVID-19 – gdje se nalazimo danas i kako dalje?“ održan 4. maja 2021.
01.07.2021.
Odjeljenje medicinskih nauka ANURS-a, u saradnji sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Banjoj Luci i Medicinskim fakultetom Foča Univerziteta u Istočnom Sarajevu, organizovalo je Okrugli sto pod nazivom „Izazovi pandemije COVID-19 – gdje se nalazimo danas i kako dalje?“.
Od samog početka pandemije, Vlada Republike Srpske, preko Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske i medicinskih fakulteta u Banjoj Luci i Foči, prihvatala je i provela preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) usmjerene na zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. Angažovanjem svih zdravstvenih ustanova, sa UKC Republike Srpske na čelu, uspješno je praćeno širenje ove bolesti, te su na odgovarajući način zbrinjavana ugrožena i liječena zaražena lica.
U uvodnom dijelu okruglog stola predstavljeno je šest predavanja, koja su se odnosila na: epidemiologiju, dijagnostiku, virusologiju, kliničke slike i tretman oboljelih i kritično oboljelih, te izazove u liječenju i imunizaciji.
Cilj organizovanja ovog okruglog stola bio je da se na naučnoj i stručnoj osnovi sagledaju svi aspekti ove bolesti, te da se daju mišljenja i prijedlozi djelovanja, s ciljem unapređenja liječenja i sprečavanja daljeg širenja infekcije.
COVID-19 je oboljenje izazvano novim korona virusom (SARS-CoV-2). Trenutno je u svijetu oboljelo više od 160 miliona ljudi, a umrlo je preko 3,5 miliona. Najviše oboljelih je u SAD, Brazilu i Indiji. U evropskim zemljama, najviše oboljelih je u Rusiji, Španiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Italiji, a u Republici Srpskoj je do sada oboljelo oko 60.000 lica, od čega je preko 3.000 umrlo. Znaci i simptomi infekcije SARS-CoV-2 variraju od asimptomatske bolesti do upala pluća i komplikacija opasnih po život, uključujući akutni respiratorni distres sindrom, multisistemsko otkazivanje organa, i na kraju, smrt. Nakon analize podataka iz zemalja širom svijeta, jasno je da su određene grupe ljudi u većem riziku od razvoja teških oblika i komplikacija prouzrokovanih ovom virusnom infekcijom. Stariji pacijenti, kao i oni sa već postojećim respiratornim ili kardiovaskularnim bolestima čini se da su u najvećem riziku za teške komplikacije. Ovaj tip korona virusa različito utiče na ljude i još uvijek nije jasno zašto neki pacijenti razvijaju po život opasnu bolest, dok drugi imaju asimptomatsku infekciju. Istraživači su počeli da proučavaju genetske osobine ljudi koji obolijevaju od COVID-19 i utvrđuju veze između razvoja bolesti i razlika u određenim dijelovima naše DNK. Naučnici širom svijeta ulažu velike napore u istraživanja koja idu u dva pravca: prvi, koji je usmjeren u iznalaženju terapijskih rješenja, kako kroz ispitivanja uspješnog djelovanja već postojećih antivirusnih lijekova, tako i kroz iznalaženje novih antivirusnih molekula, i drugi, koji je usmjeren na ispitivanja uspješnog djelovanja i bezbjednosti novih vakcina protiv SARS-CoV-2.
Postoji malo naučnih dokaza o uspješnom djelovanju antivirusnih lijekova u liječenju oboljelih od COVID-19, tako da trenutno ne postoji nijedan kauzalni lijek koji je odobren za liječenje COVID-19. Ipak, sve je više kliničkih studija koje potvrđuju umjereno djelovanje lijeka favipiravir kao antivirusne terapije za blage i srednje teške oblike bolesti. Rezultati kliničkih ispitivanja pokazali su da kombinacija dva monoklonska antitijela (kasirivimab i imbdevimab), koja se vezuju za S-protein virusa, sprečavajući ga da uđe u ćeliju, pruža snažnu zaštitu ako se primijeni u početnom stadijumu bolesti.
Naučnici širom svijeta razvijaju mnoge vakcine za COVID-19. Sve ove vakcine su stvorene da podstaknu imuni sistem da bezbjedno prepoznaje i blokira SARS-CoV-2. Trenutno je u razvoju ili se nudi nekoliko različitih vrsta potencijalnih vakcina protiv COVID-19. Prerano je da bi se znalo da li će vakcine protiv COVID-19 pružiti dugoročnu zaštitu. Za odgovor na ovo pitanje potrebna su dodatna istraživanja. Međutim, ohrabrujuće je što dostupni podaci navode na to da većina ljudi koji se oporave od COVID-19 razvije imuni odgovor, koji tokom određenog perioda pruža zaštitu od infekcije.
Očekuje se da će odobrene vakcine protiv COVID-19 da pruže odgovarajuću i dovoljnu zaštitu i protiv novih varijanti virusa. Stoga, promjene ili mutacije virusa ne bi trebalo da učine vakcine nedovoljno djelotvornim. U slučaju da se za bilo koju od ovih vakcina dokaže da ne djeluje u dovoljnoj mjeri protiv jedne ili više novih varijanti, naučnici već razvijaju „pojačivače“ vakcina, kako bi se poboljšala zaštita od ovih varijanti.
Na osnovu prethodno iznijetog, učesnici Okruglog stola smatraju i ističu:
- nemjerljivu i izuzetno profesionalnu ulogu zdravstvenih radnika i svih uključenih u zdravstveni sistem u dosadašnjem odgovoru na pandemiju COVID-19;
- odgovarajuće sprovođenje higijensko-epidemioloških mjera usmjerenih na ličnu i kolektivnu zaštitu stanovništva (nošenje maski, poštovanje udaljenosti, pranje ruku) kao osnovu prevencije i kontrole širenja epidemije, uključujući i epidemiloški nadzor i praćenja kretanja broja zaraženih i oboljelih od COVID-19;
- ulogu Kriznog štaba Vlade Republike Srpske i resornih institucija u zdravstvu u podršci zdravstvenom sistemu radi prevencije i kontrole širenja epidemije, tako i u organizaciji zdravstvenog sistema, stvarajući uslove da se na odgovarajući način zbrinu svi oboljeli, kao i da se obezbijede vakcine protiv COVID-19 i organizuje njihova primjena prema planu.
U cilju unapređenja mjera prevencije i zaštite od COVID-19, ali i u cilju unapređenja zdravstvenog sistema za odgovor na buduće infekcije koje imaju sposobnost izazivanja pandemije, učesnici Okruglog stola predlažu sljedeće:
- težište sprečavanja infekcija i liječenja stanovništva staviti na primarnu zdravstvenu zaštitu, te s tim u vezi jačati tehničke i kadrovske kapacitete domova zdravlja;
- revidirati smjernice za dijagnostiku infekcije SARS-CoV-2, sa jasno definisanim testovima za utvrđivanje prisustva virusa i tumačenjima rezultata testiranja;
- jačati kapacitete klinika ili odjeljenja za infektivne bolesti u svim bolnicama Republike Srpske;
- jačati kapacitete jedinica intenzivne medicine u bolničkom sektoru i koordinisati njihov rad kako bi bile u stanju da prihvate odgovarajući broj teško oboljelih;
- što prije ponovo razmotriti smjernice za propisivanje antibiotika, kako na primarnom, tako i na sekundarnom i na tercijarnom nivou;
- pojačati napore da se obezbijede dovoljne količine vakcina, te povećati broj centara za vakcinaciju, kako bi se povećala propusnost i ubrzao obuhvat stanovništva vakcinacijom. S tim u vezi predlaže se formiranje „Odbora za vakcinaciju“ unutar Republičkog štaba za vanredne situacije;
- uložiti maksimalne napore da se promijene stavovi stanovništva prema imunizaciji, te pojačati promociju programa vakcinacije.
Iskustvo ove pandemije ukazuje da bi Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske pod hitno trebalo da revidira plan ljudskih resursa u zdravstvu Republike Srpske, te da raspiše veći broj specijalizacija iz oblasti kao što su: epidemiologija, infektologija i mikrobiologija, kao i supspecijalizacije iz intenzivne medicine i „vakcinalne medicine“.